OBAVIJEST VLASNICIMA GRAĐEVINA KOJE SADRŽE AZBEST

Općina Svetvinčenat prikuplja podatke o građevinama koje sadrže azbest i to s ciljem planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest.

Općina Svetvinčenat podatke o građevinama koje sadrže azbest prikuplja na temelju Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest  koji je donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Prema tom Pravilniku, vlasnici, odnosno korisnici građevina u kojima se nalazi azbest, dužni su odazvati se pozivu i dostaviti podatke o lokaciji građevine te procjeni količine, vrsti i stanju materijala za koji je izvjesno da će postati azbestni otpad.

Ovi se podaci prikupljaju radi planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest, a prikupljene podatke Općina Svetvinčenat će dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U tu svrhu objavljen je Javni poziv vlasnicima odnosno korisnicima građevina u kojima se nalazi ugrađen azbest kao građevni materijal.

Kako dostaviti podatke?

Podatke o građevini i vrsti materijala u njoj koji će postati azbesti otpad možete dostaviti tijekom 2018. godine i to:

putem jednostavnog online obrasca:

  • osobno donesete u pisarnicu Općine Svetvinčenat, adresa: Svetvinčenat 47, Svetvinčenat.
  • poštom pošaljete na adresu: Općina Svetvinčenat, Svetvinčenat 47, 52342 Svetvinčenat
  • elektroničkim putem pošaljete na e-mail info@svetvincenat.hr

Što je azbest?

Zahvaljujući svojim mehaničkim i kemijskim svojstvima, tj. čvrstoći i visokoj otpornosti na toplinsko i kemijsko djelovanje, azbest se proizvodio desetljećima i bio korišten kao građevinski materijal, najviše za pokrivanje građevina svih vrsta, ali i za oblaganje pročelja, instalacije odvodnje sanitarne vode, a izvan građevinarstva za izradu zaštitne odjeće, brtvljenje cijevi i sl.

U uporabi je zastupljeno šest osnovnih vrsta azbesta (aktinolit, amozit, antofilit, krizotil, krokidolit, tremolit), između kojih su amozit i krokidolit najopasniji po ljudsko zdravlje ukoliko postoji izloženost udisanju njihovih vlakana. Ipak, najčešće korišteni azbest u Republici Hrvatskoj bio je krizotil, koji je ujedno i najmanje opasan.

Od 2006. godine u Republici Hrvatskoj zabranjena je proizvodnja, promet i uporaba azbesta i proizvoda koji ga sadrže.

Važno je naglasiti kako je opasnost od azbesta utvrđena isključivo u situacijama pojave azbestne prašine, tj. oslobađanja finih azbestnih vlakana u visokoj koncentraciji do čega dolazi u procesu proizvodnje te u procesu razgradnje mehaničkim putem, tj. prilikom rušenja, lomljenja, brušenja i sl. postupaka uklanjanja ili održavanja i servisiranja proizvoda iz azbesta ili onih koji sadrže azbest, zbog čega se proizvodi iz azbesta i oni koji ga sadrže tretiraju kao opasni građevinski otpad.

Zbrinjavanje azbestnog otpada

Na žalost, zbrinjavanje azbesta ne provodi se uvijek na organizirani način i od strane ovlaštenih osoba i tvrtki.

Tijekom brojnih akcija čišćenja okoliša provedenih proteklih godina nailazilo se na odbačene različite azbestne proizvode, ponajviše krovni pokrov. Izložen atmosferilijama i drugim utjecajima, odbačeni azbest postupno se raspada, a njegova vlakna dospijevaju u različitim koncentracijama u okoliš. Jednako neprimjeren način „zbrinjavanja“ predstavlja i privremeno odlaganje azbestnog pokrova unutar okućnica, jer je i u takvim primjerima azbestni materijal također izložen atmosferalijama, i to s još većim rizikom od negativnog utjecaja po zdravlje ljudi.

Izostanak sustavnog odnosa prema zbrinjavanju azbesta svakako se treba izmijeniti.

Stoga je postupanje prema odredbama Pravilnika iz 2016. izuzetno važno s obzirom da dosadašnji pristup zbrinjavanju azbestnog otpada nije bio sustavan niti cjelovito sagledavan.

Fond i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u proteklom razdoblju provodili su i provode program energetske obnove u zgradarstvu (javnih, višestambenih i obiteljskih zgrada), program korištenja obnovljivih izvora energije poticanjem ugradnje učinkovitijih uređaja i solarnih panela, dok je zbrinjavanje azbesta u zgradarstvu bilo zastupljena samo kroz sufinanciranje troškova odlaganja otpada koji sadrži azbest.

Obaveze koje proizlaze iz Pravilnika o otpadu koji sadrži azbest

Već spomenuti Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine 69/2016) predstavlja podzakonski akt kojim su utvrđeni sustavi upravljanja građevnim otpadom i azbestnim otpadom.

U pravni poredak Republike Hrvatske prenesena je Direktiva Vijeća 87/217/EEZ  od 19. ožujka 1987. o sprječavanju i smanjenju onečišćenja okoliša azbestom te izvan snage stavljeni dotadašnji Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (»Narodne novine«, broj 42/07) i Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (»Narodne novine«, broj 38/08).

Odredbama Pravilnika iz 2016. propisuje se cilj i uvjeti sustava gospodarenja građevnim otpadom i sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, obveze proizvođača građevnog proizvoda i proizvoda koji sadrži azbest, način označavanja građevnog proizvoda i ambalaže, obveze proizvođača, obveze vođenja evidencija o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest te postupci gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, uključujući zahtjeve u pogledu skladištenja i prijevoza otpada koji sadrži azbest.

Slijedom ovog Pravilnika, za širu javnost i Općinu Svetvinčenat kao jedinicu lokalne samouprave, važna je primjena odredbi članka 18. kojim se propisuje način obveznog postupanja posjednika azbestnog otpada. Prema tom članku Pravilnika, vlasnik, odnosno korisnik građevine – neovisno o tome da li je riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi –  u kojoj se nalazi azbest, dužan na poziv jedinice lokalne samouprave i u roku određenom tim pozivom, dostaviti

  • podatke o lokaciji građevine,
  • procjenu količine, vrste i statusa tj. stanja materijala za koji je izvjesno da će postati azbestni otpad.

I sve to radi planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest.

Jedinica lokalne samouprave dužna je vlasnicima odnosno korisnicima građevina u kojima se nalazi azbest uputiti poziv za dostavom ovih podataka, a onda prikupljene podatke dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Pozivamo Vas stoga da se dostavom podataka o građevini koja sadrži azbest a kojoj ste vlasnik ili korisnik, uključite u planiranje sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest.